Nakon ceremonije otvaranja puta Å iÅ¡tavec – KruÅ¡evo, na samom graniÄnom prijelazu, iskoristili smo priliku za razgovor sa zamjenikom ministra za ekoniokmski razvoj, gospodinom Usmenom Baldžijem, koji je kako smo već najavili prisustvovao ceremoniji i koji je uz predsjednika Å abanija i potpredsjednika Age, ovom prilikom bio domaćin.
RG: Gospodine Baldži, kako ste vi doživeli današnje otvaranje puta između dvije države na relaciji Kruševo – Šištavec?
Baldži: Kako bih ovo doživio? Prvo da vam kažem da sam danas izuzetno radostan. Pa joÅ¡ negdje 2008. godine, pokretali smo inicijativu za asfaltiranje ove dionice puta, koji je od velikog znaÄaja za obadvije države, ali prije svega za povezivanje naroda Gore na Kosovu i dijela Gore u Albaniji. U ovom kontekstu, u meÄ‘uvremenu, osposobili smo put Borje – Buka. Sa kosovske strane smo probili put kroz Viljan i predvidjeli dio sredstava iz opÅ¡tinskog budžeta za zavrÅ¡avanje probijanja ove trase do same granice koja ide dolinom rijeke Vane i koja se spaja sa putem Å istavec – Kuks na oko 10 km udaljenosti od autoputa.
Put od KruÅ¡eva do Kuksa se svodi na nekih 30-ak km, dok bi se dragaÅ¡ki dio preko trase dolinom Vane, približio na maksimalnih 20 km. Na ovaj naÄin približavamo naÅ¡ kraj autoputu, koji je u zadnje vrijeme postao od izuzetne važnosti za populaciju u Gori, prije svega Restelicu, KruÅ¡evo, GloboÄicu i Zlipotok. Dionicom koja je u pripremi za rad, i koja bi trebala uskoro da poÄne, to je Brod – Zlipotok – Restelica, i Brodski dio, raÄunajuci i BaÄku, biti povezan sa autoputem, i sa joÅ¡ jednom turistiÄkom taÄkom danas, to je Å iÅ¡tavec, koji je u viÅ¡e navrata Å¡ampion u skijanju u Albaniji, i ima svoj skijaÅ¡ki centar. TakoÄ‘e, tu je joÅ¡ jedna turistiÄka taÄka sutra, Restelica, koja ima izuzetno veliki turistiÄki potencijal. Na ovaj naÄin približavamo turistima potencijalne destinacije koje bi rado posjetili i Å¡irimo sopstvenu i regionalnu ponudu i svoje kapacitete.
2005/06. godine, kada smo otpoÄinjali meÄ‘ugraniÄnu saradnju u Kuksu sa Albanijom i Makedonijom, kada smo pokretali pitanje graniÄnih prijelaza, bili smo kritikovani od nekih pojedinaca, sada se svi ponosimo i radujemo otvaranjem putnih pravaca, juÄe ka Borju, danas ka Å istavcu, a sutra prema Makedoniji i Albaniji preko Viljana i doline Vane.
Otvaranje graniÄnog prijelaza doprinjelo je smanjenju prekograniÄnih incidenata, tipa kraÄ‘a i provala. Stvaranjem boljih putnih uslova, naÄin komunikacije se dovodi na nivo saobraćanja prevoznim sredstvima, a veće prisustvo policijskih snaga i regularne kontrole ulazaka i izlazaka, stvaraju ambijent stabilnosti i sigurnosti.
RG: Kada već govorite o približavanju autoputa, ima li neÅ¡to novo oko puÅ¡tanja graniÄnog prijelaza na Å iÅ¡tavecu kao zvaniÄni prijelaz za sva vozila obadveju država, taÄnije, hoće li od malograniÄnog prerasti u zvaniÄni meÄ‘udržavni prijelaz?
Baldži: Prije nego smo pristupili otvaranju puta, ja sam razgovarao sa Fatmirom Limajem i Apostolovom, ali i sa ambasadorom Qemalom Minxhozijem oko ovog pitanja. Svakako su svi saglasni da se na ovome poradi i Å¡to prije neÅ¡to konkretno uÄini. Ono Å¡to mi posebno daje nadu je to da svi oni imaju razumevanja, ali i vide da se ovo povezivanje treba podići na viÅ¡i, odnosno na Å¡iri nivo i svi vide interes, kako to mi vidimo za skraćenje do autoputa i ostalo o Äemu sam već govorio, i oni vide da njihovi turisti mogu nesmetano prerlaziti preko ovog graniÄnog prijelaza.
RG: O Äemu ste joÅ¡ razgovarali sa Natalijom Apostolovom?
Baldži: Osim o planovima za podizanje nivoa graniÄnog prijelaza, razgovarali smo o potrebi da nas i nadalje podržava u konkretnim projektima. Spomenuo sam dolinu rijeke Vane, raÄunajuci da bi EU iz svojih fondova (Evropskim fondovima do Evropske regije Gora), najlakÅ¡e mogla izdvojiti sredstva za povezivanje ova dva puta, ali sam takoÄ‘e spomenuo i put za Makedoniju, raÄunajući da je otvaranje prema Makedoniji takoÄ‘e od velikog znaÄaja, jer ovim putem Gora bi prestala biti slijepo crijevo. Gora je povezana sa Albanijom, prioritet nam je povezivanje sa Makedonijom. Otvaranje graniÄnog prijelaza sa Makedonijom, pored protoka ljudi i robe, omogućilo bi i spajanje naÅ¡eg kraja sa autoputem koji vodi do Skoplja, odnosno Ohrida. TakoÄ‘e važna stavka u ovom pravcu je i Äinjenica da ovaj put mora zaobići Restelicu. Kada kažem zaobići, mislim na neki baj pas kojim će se zaobići selo, kroz koje je preko ljeta nemoguće proći pjeÅ¡ke a kamoli kamionima i raznim drugim transportnim vozilima. Stoga, joÅ¡ se uvjek traga za rjeÅ¡enjem koje bi tehniÄki zadovoljilo i mjeÅ¡tane i koje bi ispunjavalo uslove za normalno odvijanje saobraćaja. Prema nekim informacijama, najvjerovatnije bi to bio prilaz kod mjesta ÄŒark, odakle bi put iÅ¡ao dolinom potoka do karaule. Ovo treba ispitati i ukoliko ima uslova, poraditi na ovome do realizacije.​​​​​​​​​​​ Posebno sam Apostolovoj naglasio da me raduje da je doÅ¡la i povodom otvaranja puta, i da bih je najraÄ‘e viÄ‘ao u Gori upravo u otvaranju projekata koje bi oni finansirali i sliÄnim povodima.
RG:Â Jeste li razgovarali i o decentralizaciji?
Baldži: Nema jednog meÄ‘unarodnjaka, ali i predstavnika na visokim pozicijama unutar Kosova sa kojim nisam razgovarao o ovom pitanju. Tako da sam i sa Apostolovom razgovarao u viÅ¡e navrata. Zalažemo se da stvorimo jednu novu kosovsku opÅ¡tinu, koja će postati turistiÄka destinacija, opÅ¡tina koja će biti majka a ne maćeha svima onima koji žele da žive u njoj.
I na kraju dok se neko brine o asocijaciji opÅ¡tina sa srpskom većinom, dok se neki i dalje muÄe sa proÅ¡lošću ili Äekaju ishode sa svih strana, mi radimo, gradimo i tražimo moguÄe donacije, upravo na sve strane, od Vlade Kosova, predstavnika meÄ‘unarodne zajednice i bilo koga ko nam može izaći u susret, a sve kako bismo u Gori promjenili neÅ¡to nabolje, pri tome se iskreno radujemo svakom kilometru asfaltnog puta, ureÄ‘enom trgu, ulici, vodovodu, kanalizaciji…, tako se voli Gora to je iskrena ljubav prema Gori i njenim graÄ‘anima.–
Ovo je samo jedan dio naše price o Gori, i biće još mnogo toga.
RG:Â Hvala
Izvor: radiogora.org